Tekot na istra`uvaweto

 

         1. Celi na proektot :

 

    2. Plan na istra`uvawe:

  1. Da go doznaeme misleweto na u~enicite i nastavnicite vo vrska so postoewe na u~eni~ki sovet vo na{eto u~ili{te;

  2. Da proverime dali spored zakonot mo`e da postoi u~eni~ki sovet vo u~ili{teto;

  3. Da napravime plan za rabota na sovetot i da gi opredelime celite koi }e se postignat ako vo u~ili{teto postoi sovet na u~enici.

 

3.Sobirawe na podatocite

 

     4.Sreduvawe na podatocite:

 

     Informaciite koi gi dobivme od anketite, razgovorite, i drugite na~ini na istra`uvawe bea pozitivni i ohrabruva~ki za nas.   

     Od anketite doznavme deka i u~enicite i nastavnicite smetaat deka e potrebno da se formira sovet na u~enici.

     Od ministerstvoto dobivme potvrdna informacija, a toa e deka sovetot e zakonska rabota i deka veke postoi vo nekoi u~ili{ta. Naj~esto u~ili{tata vo koi ima sovet na u~enici se  sredni u~ili{ta.

      Stapivme vo kontakt so neki takvi u~ili{ta i dobivme informacii za toa kako tie go vodat i kako raboti kaj niv sovetot.      

      Osven so u~ili{tata od na{ata dr`ava komunicirame i so drugi u~ili{ta od stranstvo. Stapivme vo kontakt so u~ili{te od Danska. Se dopi{uvavme so niv i razmenuvavme mislewa preku koi se doka`a deka i nivnoto mislewe e deka treba da se ima sovet na u~enici vo u~ili{teto.

      Istra`uvavme na Internet za toa dali na nekoe drugo mesto ima takov sovet i kako funkcionira. Dojdovme do nekoi informacii od drugo u~il{te koi ni poslu`ija kako primer za na{iot sovet.
 

Eve {to zaklu~ivme otkoga gi analiziravme podatocite: 

 

-         podobra komunikacija (nastavnik-u~enik, u~enik-nastavnik, u~enik-u~enik)

-         podobra organizacija

-         sloboda na izrazuvawe

-         podobro re{avawe na konflikti i preminuvawe barieri 

 

Spored na{e razmisluvawa u~eni~kiot sovet bi igral golema uloga vo {kolstvoto.

 Seto toa {to nie sakame da go napravime za da na nas, u~enicite, 
ni bide poubavo vo u~ili{te i da doagame na {kolo za{to  toa  ni e `elba,
 a ne obvrska.

 

 

-    Bi u~estvuvale vo donesuvawe na odluki , vo vrska so u~enicite.   

-    Site barawa {to gi imaat u~enicite bi gi izjanesuvale na  nastavni~kiot sovet, a voedno so toa i bi u~estvuvale na  nastavni~kiot sovet.

-    Bi organizirale razni aktivnosti, zabavi, akcii za ureduvawe na {koloto i dr.

-    I najva`no e toa da rabotat kako spoj pome|u u~enicite i nastavnicite.

 

              -  Vo sovetot }e u~estvuvaat  u~enici od V do VIII odd.

              -  Od VII i VIII bi imalo po dvajca pretstavnici, a od V i VI po eden pretstavnik od sekoe oddelenie.

               - ]e  ima eden koj ke bide pretsedatel na toj sovet i drug koj ke bide zamenik pretsedatel.

               - U~esnicite vo sovetot }e se izberat taka {to  site kandidati od edno oddelenie bi napravile kako edna mala kampawa (taa kampawa bi se odvivala vo krugot na nivnoto oddelenie). Toj {to ke go izberat }e u~estvuva i }e go pretstavuva oddelenieto vo sovetot .

               - Vo vrska so rabotata na sovetot, bi se sostanuvale edna{, po potreba i dvapati, nedelno. 

 

 

1.   Se podobruva komunikacijata pome|u u~enicite i nastavnicite.Toa zna~i deka u~ili{teto mo`e da prerasne vo edna golema zaednica vo koja site se ramnopravni.

2.   Ovoj sovet ovozmo`uva sekoj u~enik da ima pravo na glas i svoi stavovi.

3.   Toa bi ni dalo ovrska za dobra disciplina koga sme podaleku od nastavnicite.

4.   Pogolema `elba za odewe vo u~ili{te od strana na u~enicite.

5.   Ovoj sovet gi u~i u~enicite na razni raboti kako na primer:

-        timska rabota

-        mirovno re{anawe na konfliktite

-        podobra komunikacija sodrugi u~enici

-        da bidat posamokriti~ni

-        da bidat poefektivni kako voda~i

         Mnogu od ovie raboti se potrebni za decata da se razvivaat vo pravilna nasoka.

 

Ponatamu }e mo`e da pro~itate nekolku izjavi na nastavnici, roditeli i u~enici za u~ili{te koe ima u~eni~ki sovet

 

        *  "Koga }e napravam ne{to mo`am da ka`am, da toa jas go napraviv."

        *  "Morav da rabotam naporno za da mo`am da sorabotuva  i so u~enicite koi stvarno bea raspolo`eni za sorabotka no...  seto toa se isplate{e bidejki sega vo komunikacijata sme poslobodni."

        *  "Da bide{ vklu~en vo sovetot na u~enici mo`e da pomogne vo poka~uvawe na u~eni~kata samodoverba

i da pomogne vo u~ili{niot predizvik za podobro odnesuvawe od strana na u~enicite."

         *  "Nemo`am da pomislam na nitu eden nedostatok i tokmu zatoa mislam deka pove}e u~ili{ta treba da imaat vakov sovet."

         *  "Sovetot im dava nekoi obvrski i mo} vo najdobra smisla koi gi koristat za da im pomognat na drugite u~enici."

         *  "U~enicite treba da imaat glas za se, a sovetot toa im go ovozmo`uva."

          *  "Otkoga se osnova{e sovetot, moeto dete se poveke saka da odi vo u~ili{te, {to go smetam za dobar napredok vo u~ili{teto".

          *  "Dokolku ne{to ne im se dopa|a toga{ tie mo`at slobodno da se izjasnat."      

 

Gore

Glavna strana